Rezultani nedavnih lokalnih izbora su pokazali da se građani opština u kojima su oni održani nijesu dovoljno prepoznali u onome što im je politički ponuđeno, kazao je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović. On je to rekao odgovarajući na pitanje o novoj partiji čije je osnivanje ranije najavio.
– Imajući u vidu izuzetno značajnu izbornu dinamiku u narednom periodu, kada bi trebalo da budu održani redovni predsjednički izbori, kao i izbori za parlamente u Podgorici i nizu drugih opština, formalizovanje političke opcije će biti prilagođeno i toj dinamici – kazao je Damjanović.
Kada ćete formalno predstaviti stranku koju formirate, kako će se zvati i šta će biti njeni osnovni programski ciljevi?
Očekivano je da se u narednom periodu nesporna politička motivacija, odnosno energija velikog broja ozbiljnih ljudi koji žele promjene u ovoj državi, pretoči u politički subjekt. Pokazujući političku odgovornost i želju da se u periodu koji je prethodio upravo završenim lokalnim izborima u Mojkovcu, Tuzima, Petnjici i na Cetinju nijednim jedinim gestom ne odmogne etabliranoj opoziciji u pokušaju promjene vlasti u navedenim opštinama, rezultati izbora su pokazali da se građani tih opština nijesu dovoljno prepoznali u onome što im je politički ponuđeno. Imajući u vidu izuzetno značajnu izbornu dinamiku u narednom periodu, kada bi trebalo da budu održani redovni predsjednički izbori, kao i izbori za lokalne parlamente u Podgorici i nizu drugih opština, formalizovanje političke opcije će biti prilagođeno i toj dinamici, ali i drugim političkim procesima, između ostalog i očekivanoj opozicionoj solidarnosti i saradnji u smislu optimizacije uslova za fer i demokratsku političku borbu.
Jeste li u kontaktu sa bivšim partijskim drugovima iz SNP-a? Od koga očekujete podršku?
– U kontaktu sam sa mnogim drugovima koji imaju iste ili približne političke ciljeve kao i ja. Neki od njih su članovi pojedinih političkih partija, a mnogi, opet, ne pripadaju nijednoj političkoj partiji. Međutim, jedno je definitivno izvjesno: svi oni su spremni i motivisani da daju puni doprinos neophodnim političkim promjenama.
Jeste li spremni da bliže sarađujete s DF-om ili partijama iz građanske opozicije? Takođe, da li i Vi prekidate bojkot i vraćate se u parlament?
– Nema parcijalne saradnje unutar opozicije i čvrsto vjerujem da vrijeme politike „zavadi pa vladaj” ostaje za nama. Treba da nas povežu zajednički ciljevi, a ne da nas razdvajaju pojedinačni interesi. U tom smislu, sarađivao sam, sarađujem i sarađivaću sa svima koji žele dobro ovoj državi i građanima, a to sam svojim dosadašnjim angažmanom i dokazao. Uz sve napore, ipak ne mogu da prihvatim nametnuta opoziciona razvrstavanja na građanske i negrađanske segmente. Jedino razvrstavanje treba da bude na one koji rade u interesu građana i one koji rade protiv tih interesa, stavljajući svoj sitni, privatni interes ispred opšteg. Tokom svog poslaničkog angažmana imao sam, a i sada imam, mnogo prilika da svoje političko iskustvo i rad nesebično stavim u službu zajedničkih političkih akcija, odnosno zakonodavnih inicijativa sa gotovo svima sa opozicione političke scene. Nekada je bilo rezultata, nekada nije, što je često diktirano neumoljivim brojkama i odnosom parlamentarne većine i manjine u Skupštini. Ti rezultati su uvijek bili bolji kada je bilo povjerenja i međusobnih dogovora unutar opozicije, pa svako ko zagovara podjele opozicije po raznim osnovama koje su irelevantne u odnosu na naše zajedničke i političke i građanske interese, radi za status kvo, odnosno „zamrzavanje” trenutnih političkih odnosa.
Zato ću uvijek prihvatiti poziv na razgovor, kao što sam to uradio i u odnosu na dopis koji sam dobio od kolega iz predsjedništva DF-a, koji su najveći opozicioni subjekt sa 18 poslanika. U kontekstu tih razgovora, ali i drugih razgovora, uz analizu dosadašnjih, više nego skromnih efekata bojkota skupštinskih aktivnosti, kao i nedostatka bilo koje druge političke inicijative, biće donijeta odluka o eventualnom učešću u radu plenarnih sjednica Skupštine Crne Gore, odnosno sjednica skupštinskih radnih tijela.
Vaš stav o predsjedničkim izborima? Da li biste i Vi bili spremni da budete kandidat opozicije?
– Redovni predsjednički izbori, koji će biti održani tokom marta ili aprila, istovremeno sa lokalnim izborima u Podgorici i drugim opštinama, ili razdvojeno od lokalnih izbora, izuzetno su značajan politički događaj. Ti izbori mogu biti politička prekretnica u Crnoj Gori. Smatram da je, nakon više od četvrt vijeka kontinuiteta kadrova DPS-a na predsjedničkoj funkciji, došlo vrijeme da budući predsjednik Crne Gore bude iz drugačijeg političkog spektra, a ta promjena bi i ubrzala održavanje vanrednih parlamentarnih izbora i promjenu vlasti. Osim svojih Ustavom propisanih ovlašćenja, koja nijesu prevelika, novi predsjednik bi upravo autoritetom, profesionalnim iskustvom, odgovornošću i znanjem, kao i spremnošću na javno ispoljavanje stavova oko značajnih tema, trebalo da bude neophodan politički faktor čiji je zadatak da stabilizuje političke prilike i doprinese neophodnom smirivanju sve većih političkih, ali i socioekonomskih tenzija. Period do tih izbora je relativno kratak i treba razmišljati o modelu nastupa na njima, u cilju pobjede nad kandidatom vlasti. Da li je to model jedinstvenog kandidata opozicije, koji je već isproban prije pet godina, ili je optimalan neki drugi model, o tome bi već trebalo razgovarati. Mislim da sada ima mnogo važnijih pitanja nego što je moja kandidatura za predsjednika države, a u vremenu koje dolazi biće prilike da se i na to pitanje da odgovor.
M.VEŠOVIĆ
Podrška otvaranju partijskih lista
I nedavne lokalne izbore obilježile su brojne neregularnosti. Može li uopšte u Crnoj Gori biti fer i slobodnih izbora?
– O nepostojanju fer i demokratskih uslova je dosta toga rečeno, a i lično sam nebrojeno puta o tome govorio i u Skupštini i van nje. Prošli smo kroz brojne političke izborne procese, koji su nesporno pokazali političku klimu straha, ucjena i pritisaka na dobar dio građana. Rezultati izbora su pokazali da, uprkos svemu, jedan dio birača ne pristaje na ucjene i pritiske i dok je god takvih ne smije se stati u borbi za stvaranje Ustavom garantovanog normalnog političkog ambijenta na bazi kojeg bi bila odabrana legitimna vlast, kako na državnom nivou, tako i na lokalnom. Izborno zakonodavstvo je samo jedan segment izbornog procesa i njegovo usaglašavanje sa preporukama OEBS-a, kao i sa onim što nalaže crnogorska politička zbilja jeste početni korak. Ovdje bih posebno pomenuo potrebu da se u dijelu izbornog modela izvrše promjene u smislu otvaranja do sada zatvorenih partijskih lista, koje su jedan od ključnih faktora opstanka ovakve političke scene duže od četvrt vijeka.
Naravno, ključno je pobijediti strah od promjena kod jednog dobrog dijela građana, objasniti da se može i mora mnogo bolje u našoj državi, gdje je, nažalost, i kao mjera političke podrške ili datog glasa već duže na sceni i političko zapošljavanje, sada već i otvoreno u tzv.etničkoj vladi. Gdje je mjera glasa i svako nelegalno posječeno drvo na sjeveru, neprijavljeni turista na jugu, nelegalni ribolov na Skadarskom jezeru, nelegalna gradnja u Podgorici, gomilanje poreskog duga i niz sličnih mehanizama za opstanak na vlasti protiv kojih treba da ustanu sami građani jer ovakav model može trajati još neko vrijeme, ruinirajući ionako slabe institucije i otimajući budućnost naše djece.